Kome od nas nije izazov da proviri u skrivenu odaju? Mediteran ima jednu takvu, a to je Jadran. I ko ne bi pretpostavio da će tamo naći strašno mnogo zanimljivih detalja? Jadranska odaja ima i spratove od kojih svaki zaslužuje posebnu pažnju. Iako nam je najveći gušt da zavirimo na svaki od njih, iz najneobičnijih uglova, ovog puta smo ostali samo na par spratova.
U Crnoj Gori Velvet Moon je proveo dve godine sanjareći o zemlji izlazećeg sunca. Zna svaki ćošak Jadrana i tamo se rado prepuštao svakodnevnim ritualima komšijskog ćakulanja, blage rekreacije i uživanja u ogromnoj udobnoj fotelji bokokotorskog zaliva koja mu šapuće priče bez kraja.
Njegova omiljena šetnja je do Južne Dalmacije.
U Cavtatu voli da popije prvu jutarnju kafu i pojede pecivo iz omiljene pekare. Dubrovnik je idealno mesto za gradsko minglovanje i vremeplov. A kada mu dosadi gužva, polako otplovi ka Elafitima, gde se nalaze dubrovački letnjikovci, u kojima on pronalazi jos neke od prijatelja i uživa sa njima. Uvek zna da će mu na Mljetu srce poskočiti, a jedan od razloga za to je ljubavni sastanak u svilenoj Prožuri. Sve ovo probudi potrebu za meditacijom, koju će mu ostrvo pružiti u vidu zen udaha. Ovaj hedonistički način života zahteva i po neku čašu dobrog vina koja se na Pelješcu, u Dingaču, ispija kao voda sa izvora. Od vina ume i da se prispava a za to nema boljeg mesta od tihe Pavje Luke na Korčuli okružene terasastim vinogradima. Pošto zna da uz vino ide i dobar zalogaj, naš brod zadovoljno odjedri do Lastova koga je uvek gladan. Ne samo zbog nekih veoma posebnih mesta na kojima se stvarno posebno i jede, nego i zbog njegovog neodoljivog karaktera koji je teško opisati rečima, poput složenog pozorišnog lika.
Svako može plovidbu Jonskim morem shvatiti kao epizodu Odiseje u kojoj se glavni junak vraća iz rata. Mnogi od vas će se osetiti kao da su u raju gde spori ritam vetrova savršeno leži posle “ratne” gradske vreve. Čak ni ambijent prepunog grada Krfa ne moze zasmetati jer se i u njemu uvek može pronaći skriveni ćošak gde ćete slušati tihu probu muzičara sa najumiljatijom mačkom u krilu, u uzanoj ulici elegantno ostarelog ambijenta.
Jonsko more se može doživeti i kao nestereotipni atelje za mešanje boja, od harmonije plave u zelenoj na Skorpiosu, preko fluorescentne alhemije tirkiza na zapadnoj obali Lefkasa, Anti Paksiju ili na plaži Mirtos na Kefaloniji, do mešavine toplih boja venecijanske arhitekture i cveća iz naučno fantastične bajke.
U kadar će vam sigurno uleteti i najveći žuti limun koji ste ikada videli. Itaka je mit za sebe, a ako je prepešačite, priroda će vam šaputati neverovatne priče, jednu za drugom...
više fotografija u galerijiAko čujete nekoga da izgovara “Već sam prejedrio Kiklade”, s pravom ćete se osmehnuti.
Uzbudjenje vreba iza svakog ostrva, kada se vetrovi igraju žmurke na gotovo detinjast nacin. Ono što je sigurno je da ih retko nedostaje I da vam nikada neće biti dosadno. Vetrenjače vas pozdravljaju sa vrhova brda i pridružuju vam se u klanjanju bogovima vetra. Koji je čarobni sastojak pomogao da arhitektura, čiji je glavni cilj funkcionalnost, bude toliko ukusna i jedinstvena? Verovatno je to bogatstvo duha i jednostavnosti stanovnika ovih ogolelih ostrvaca.
Bezbrojni su načini na koje ih možete doživeti, a mi smo izaberali jedan vrlo poseban samurajski pristup... Prijatna usamljenost Despotika, Amorgos plava boja, osećaj nadmoći nepredvidive prirode u plovidbi po krateru Santorinija, intimna uzvišenost Malih Kiklada, čarobne pećine Milosa i njegovih manje poznatih suseda.
više fotografija u galerijiU grčkoj mitologiji naći se izmedju Scile I Haribde znači da se izmedju dva zla mora izabrati jedno. Možda ćete biti u još bezizlaznijoj situaciji ako vam ova dva čudovišta u Mesinskom kanalu nagoveste šta se iza njega krije.
Naćićete se pred prevelikim izborom lepota i čudesa najvećeg Mediteranskog ostrva i nećete znati kuda pre da se uputite! Ipak, mi ne brinemo, jer kada naidjemo na čudovišnu Scilu kao Odisej, uradimo isto što i on: žrtvujemo svojih šest gostiju tako što ih odvedemo na neka od mnogobrojnih “mučilišta”.
Dobro vam je poznata Sirakuza, najverovatnije sa časova istorije. E, tamo smo obnovili gradivo o ovoj moćnoj grčkoj koloniji, koja je bila značajan rival Atini. Ispod Taormine se može plivajući naleteti na čeljust nestvarne azurne pećine, a iz grada zabezeknuti pogledom na zastrašujuću Etnu, najveći i najaktivniji vulkan u Evropi. On nije i jedini! U blizini je Stromboli, kupasto ostrvce-vulkan, čija se užarena erupcija može izbegavati iz sidrišta, ili se djavo može tražiti tako što ćete do nje doći pešice, u vidu košmarne treking ture.
Eolska ostrva, koja obuhvataju Lipare, Salinu, Stromboli i dr. su kao muzej evolucije vulkanskih formi. Ako vas lovci na sabljarke i tune, ne upecaju brodskim harpunima, makar se njihovi rezultati mogu proceniti u tanjiru, uz opet teško izobilje izbora nekog dobrog Sicilijanskog vina.
više fotografija u galerijiObale ovog prvonastalog, a po veličini drugog ostrva u Sredozemlju, na istoku zapljuskuje Tirensko, a na ostalim stranama Sredozemno more.
Priroda je ovde uslovila arhitekturu i, kao na Korzici, nismo razočarani upadljivo neskladnim zgradama i hotelima, nažalost, sve više karakterističnim za većinu evropske obale. Ali, pošto nam je uvek želja da vidimo nešto sasvim drugačije, i ovde smo uživali u posebnosti ovog misterioznog ostrva.
Jedrenje Istočnom obalom je pravo uživanje, u čemu pomaže dnevni vetar koji duva iz pravca jugozapada. U toku ovog puta smo polako shvatali spoj ruralnog i sofisticiranog, tipičnog za Sardiniju. Čak i ako se radi o legendi, ovo potvrdjuje i priča da je Kosta Smeralda kupljena za najneobičniju valutu – ovce i to u 20. veku.
Iako asocira na luksuz i zvezde, puna je intimnih uvalica i plaza roze-bele boje i uverila nas je da je sačuvala svoju lepotu i svežinu. Arhipelag La Madalena broji 27 ostrva koja kao da pokušavaju da dohvate perlice koje pripadaju njenom najbližem susedu – Korzici.
više fotografija u galerijiRaj ili problematično dete? Atlantida ili Utopija? Mit ili realnost?
Napoleon je možda stvarno mogao da oseti miris njene makije sa Elbe, neki tvrde da mogu da je vide iz Mentona na Azurnoj obali. Mi najviše volimo da budemo na njoj i da nam neka od njenih nebrojanih kula na obali bude tačka osmatranja! O tome da li je krhka ili jaka govori njena konstitucija: od čvrstog granita, preko jarko crvenih magmatskih stena, do krhkih krečnjačkih litica. Ponosna i ranjiva, tvrdoglava i prostodušna. Samodovoljna.
Da li ste znali da je najviši i večito beli vrh, Monte Ćinto, 2700m? “Grešite!” Odgovorio bi vam ponosni Korzikanac. Ako uzmemo u obzir dubinu od 2000m podno tog vrha, na 200m od obale, shvatićemo da je njegova visina 4700m!
Mistral čini prelepu zapadnu obalu istovremeno izazovnom i komplikovanom za jedrenje, te doživljava kulminaciju u moreuzu Bonifacio.
Njena lepota se uvlači pod kožu I poput strastvenog ljubavnika poziva na ponovni susret.
više fotografija u galerijiRadoznali kao i uvek, ovde smo igrali igru « pronadji što više tajnih i nepopularnih mesta ». Iako su ova ostrva jako popularna, na osnovu iskustva znamo da uvek postoje skriveni biseri koji čekaju na mali broj srećnika.
Ova igra je bila utoliko jednostavnija s'obzirom na period u kome smo tamo bili.
Majorka, Menorka, Ibica i Formentera su poznate po tome što pružaju beskrajno uživanje u odmaranju, kupanju i šetnjama sa prosečno 300 sunčanih dana u godini. Imaju i savrsene vremenske uslove za jedrenje zahvaljujuci privilegovanom geografskom položaju, gde dominiraju lagani vetrovi. Ne manjka im ni srivenih prirodnih luka, a jedna od njih, najveća u Mediteranu, nalazi se na Menorci.
U mirnom ili živom ambijentu, imali smo samo prijatna iznenadjenja dok smo jedrili izmedju ovih eklektičnih ostrva sa vlasnikom broda i njegovim dragim prijateljima.
više fotografija u galeriji